Uvažene porodice šehida i poginulih boraca, Poštovani Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Poštovani Član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović, Uvaženi Reisul-ulema dr. Husejn Kavazović, Cijenjeni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti svih nivoa u Bosni i Hercegovini,

Dragi prijatelji i posjetioci, hvala vam svima na dolasku večeras ovdje na Kovače i što ste svojim prisustvom i odvajanjem vremena od vaših porodica uveličali večerašnju noć. 

Veliko mi je zadovoljstvo obratiti se na ovakvom skupu, mislim nikada brojnijem i raznovrsnijem na Kovačima. Za večeras, dobio sam temu na koju bih se trebao u ovih par minuta fokusirati – a to je Naslijeđem Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma Suda ka prevenciji i miru.

Mnogi od vas dosta bolje znaju i poznaju rad Suda jer ste živi svjedoci događaja koje je Sud tretirao u svojim predmetima. Zato bih, večeras, želio akcentirati nekoliko, po meni ključnih segmenata, u pogledu naslijeđa samog Suda.

Prvi važan segment jeste da je, po dosadašnjim saznanjima, period devedesetih najdokumentovaniji period moderne povijesti Bosne i Hercegovine koji je svoju međunarodnu dimenziju dobio upravo kroz predmete i presude MKSJ. Količina dokumentacije, svjedočenja, dokaza, videozapisa, presretnutih razgovora, stenograma predstavlja nemjerljiv i neprocjenjiv izvor za činjenično predstvaljanje naše povijesti.

Drugi iznimno važan segment jeste da je kroz minimalno dva predmeta MKSJ utvrdio dvostruku agresiju protiv Bosne i Hercegovine, slučajevi „Prlić i drugi“ i Stanišić i Simatović. Što nam neumoljivo svjedoči o karakteru rata protiv Bosne.

Treći, za nas, izuzetno važan aspekt jeste da činjenice, predmeti i presude MKSJ ne predstvaljaju kompletnu i integralnu povijest devedestih. Brojne su nedorečenosti i nepreciznosti unutar samih procesa, koje da li zbog nedostatka dokaza ili izostavljanja istih u sudskim procesima nisu detaljno rasvijetljene. Primjera je bezbroj, a najekletantniji su opsada Sarajeva, Mostara, zločini u Prijedoru, istočnoj Bosni…

S tim u vezi i činjenicom da je Sud prestao sa radom, smatram da su upravo predstavnici institucija koje stoje pred vama večeras najpozvaniji da bosanskohercegovačkom društvu, politici, politikama regiona približi i pojasni značaj i važnost naslijeđa MKSJ-a.

Nevjerovatna je uloga i doprinos koji je dao Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u  Sarajevu u prethodnom periodu na istraživanju i dokumentovanju naše recentne povijesti. Memorijalni centar Srebrenica radi izvrsne projekte i aktivnosti na globaliziranju priče i činjenica o genocidu nad Bošnjacima, Centar za mir iz Mostara prikuplja i izvanredno radi na projektima očuvanja i prezentiranja historije Mostara i šire regije Hercegovine iz perioda devedestih. Naša institucija, Fond Memorijala Kantona Sarajevo – a uskoro ako Bog da, Memorijalni centar Sarajevo već dvadeset i sedam godina neumorno radi na projektima njegovanja tekovina odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine, opsade Sarajeva. Ali moramo svi da damo još više. U ovom kontekstu i kontekstu prenošenja činjenica budućim generacijama izuzetno je važno da se svi potrudimo da uspostavimo instituciju koja će na sličnim principima djelovati i u bosanskoj Krajini, prije svega Prijedoru.

Svjedoci smo brojnih izazova i pokušaja relativizacije i historijskog revizionizma naše povijesti i historije naše domovine. Svakodnevni su izazovi i pokušaji nasrtaja, devalviranja države Bosne i Hercegovine i njenih institucija. Zbog toga naslijeđe, materijali i dokumenti koje je prikupio MKSJ, drugi sudovi, ali i ove institucije moraju biti polazna osnova proučavanja prije svega nas samih. Moderne povijesti Bosne i Hercegovine, a njihovo integrisanje u obrazovni sistem primarna je zadaća kako naših institucija, tako i svakoga od nas pojedinačno.

Mi konačno imamo priliku da pišemo, bez ustezanja, svoju povijest. Naša je obaveza da, sada, trideset godina poslije sistemski i sistematizovano pristupimo našoj povijesti. Da se uvežemo i povežemo institucije, projekte i aktivnosti. Da na temljima generacije koja je branila našu slobodu, shvatimo da je naša dužnost i obaveza tu slobodu sačuvati i prenijeti na generaciju koja će graditi Bosnu i Hercegovinu na temeljima poštovanje, uvažavanja, multikulturalnosti i multietničnosti. Da grade Bosnu i Hercegovinu onakvu kakva jeste i kakva je stoljećima bila. Slobodarska. Jer sloboda se nikome ne poklanja, niti je trajna kategorija. Sloboda se svakim danom, djelom, činom i postupkom brani i gradi.   

Hvala vam.